Politics

Jutarnji list – Razvoj hrvatske poljoprivrede kroz inovacije i digitalizaciju uz pomoć sredstava iz fondova Europske unije



U odnosu na Europsku uniju koja se suočava sa sve većom globalnom konkurencijom u znanosti i tehnologiji, Hrvatska se smatra „umjerenim inovatorom“ s postotkom poduzeća uključenih u inovacije 8 posto ispod prosjeka ostalih zemalja članica Europske unije.

Jedna od najznačajnijih politika Europske unije je kohezijska politika za koju je u financijskom razdoblju 2014.-2020. osigurano 376 milijardi eura. Kroz provedbu kohezijske politike financijska sredstva se usmjeravaju u prioritete kao što su ulaganja u istraživanje i inovacije, potpora malim i srednjim poduzećima, zaštita okoliša, razvoj prometne infrastrukture, zapošljavanje, osposobljavanje i jačanje javne uprave.

Na razini Republike Hrvatske, značajna financijska sredstva za sektor poduzetništva osigurana su kroz Operativni program “Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.” koji definira investicijske prioritete u područjima istraživanja i inovacija, informacijsko-komunikacijskih tehnologija, poslovne konkurentnosti, energetske učinkovitosti, zaštite okoliša, razvoja prometa i mobilnosti, obrazovanja, zdravlja, socijalne uključenosti i tome slično.

Od navedenih područja, upravo se ulaganje u istraživanje i inovacije smatra iznimno važnim za budućnost Europe jer omogućuje globalnu konkurentnost te unaprjeđuje svakodnevni život stanovnika Europe.

Najznačajnije mogućnosti ulaganja u inovacije hrvatskih poduzetnika predviđene su kroz Prioritetnu os 3 naziva „Poslovna konkurentnost“ u sklopu Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.”, kroz koju je alocirano 585,7 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ciljevi Prioritetne osi 3 su omogućiti bolji pristup financiranju za male i srednje poduzetnike, poboljšan razvoj i rast malih i srednjih poduzetnika na domaćim i stranim tržištima te poboljšana inovativnost malih i srednjih poduzetnika uz omogućavanje povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva.

Zbog novih zelenih politika Europske unije, digitalizacija poljoprivrede je postala od presudnog značaja za poljoprivrednike . Naime, osim što digitalne tehnologije značajno unapređuju proizvodnju, ujedno imaju i pozitivan ekološki učinak, što ujedno znači više poticaja, prilika i mogućnosti u ostvarivanju financijske podrške iz fondova Europske unije ukoliko se za financiranje bespovratnim sredstvima prijavljuju projekti koji se bave ulaganjem u digitalizaciju ili inovacije.

Jedan od primjera uspješnih projekata sufinanciranih sredstvima fondova Europske unije jest projekt pod nazivom „Globalna komercijalizacija inovativne platforme Agrivi“ hrvatske tvrtke Agrivi d.o.o.

Radi se o start up tvrtki čija ja osnovna djelatnost inoviranje i komercijalizacija agrotehnoloških softverskih rješenja namijenjenih globalnom tržištu kako bi se unaprijedio način proizvodnje hrane, što ujedno predstavlja jedan od ključnih izazova 21. stoljeća. U želji da prilagode i optimiziraju svoje proizvode prema zahtjevima tržišta te povećaju konkurentnost tvrtke na globalnoj razini, tvrtka Agrivi je spomenuti projekt u vrijednosti od 1.519.875 kuna prijavila na natječaj za sufinanciranje sredstvima iz fondova Europske unije i time osigurala sveukupno 1.284.518 kuna bespovratnih sredstava.

U fokusu projekta su digitalne poljoprivredne tehnologije namijenjene upravo poljoprivrednicima: od softvera za nadzor, praćenje i izvještavanje o poljoprivrednoj proizvodnji, do platformi za napredno upravljanje složenim procesima na velikim poljoprivrednim površinama. Uz njihovu primjenu, poljoprivrednici smanjuju rizike i ne gube prinos te istovremeno povećavaju kvalitetu proizvoda i stvaraju uštede.

U sklopu projekta provedene su aktivnosti prilagodbe razvijenog proizvoda zahtjevima tržišta (dovršetak testiranja i optimizacija platforme Agrivi), zaštite i upravljanja predmetnim intelektualnim vlasništvom te komercijalizacija rezultata istraživanja i razvoja (online marketing, oglašavanje i kreiranje sadržaja, izlaganje na tri najveća poljoprivredna sajma).

„Dobivena sredstva omogućila su nam snažan rast te daljnja ulaganja u istraživanje i razvoj. Kao rezultat provedbe projekta, prihodi od prodaje novog proizvoda i od izvoza tvrtke do 2019. godine porasli su čak 12 puta, dok su u istom periodu trostruko povećana ulaganja u istraživanje i razvoj u odnosu na 2016. godinu. Također, kreirana je baza od 10 000 potencijalnih kupaca i stvoreno je 11 novih radnih mjesta”, izjavila je Anita Flajslik, voditeljica marketinga tvrtke Agrivi.

Osim spomenutog projekta, tvrtka Agrivi je kroz natječaje uspjela dobiti još i 6.356.359 kuna bespovratnih sredstava iz EU fondova za projekt u ukupnoj vrijednosti od 8.478.319 kuna pod nazivom „Agrivi SMART“ s ciljem razvoja sustava koji se temelji na jedinstvenom samoučećem algoritmu za upravljanje procesom uzgoja krumpira.

Iz tvrtke navode kako imaju svaku namjeru nastaviti prijavljivati projekte za financijsku potporu iz fondova Europske unije te poručuju ostalima da učine isto. Poduzetnicima dodatno ide u korist činjenica da je Vlada usvojila novu kartu regionalnih potpora za razdoblje od 2022. do 2027. godine, kojom je intenzitet potpore postao veći, a uvjeti za poduzetnike još povoljniji.

Više informacija o primjerima uspješnih projekata i mogućnostima financiranja bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije potražite na stranici www.strukturnifondovi.hr.





Source link

Leave a Reply

Your email address will not be published.